Online biblioteka
Društvo i kultura
Sugestije razvoja nacionalne strategije u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija | Sugestije razvoja nacionalne strategije u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija |
|
|
|
|
Autori:
SUGESTIJE RAZVOJA NACIONALNE STRATEGIJE U OBLASTI INFORMACIONIH I KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA Infrastruktura Pravna regulativa
Primena informacionih tehnologija u javnoj upravi (e–government) Dobri informacioni sistemi u oblastima javne uprave (e–government) u ogromnoj meri olakšavaju njihovo funkcionisanje i povećavaju efikasnost rada. Nepostojanje jedinstvenog informacionog sistema u našim državnim insitucijama , kao i zastarelost i slaba funkcionalnost postojećih sistema direktno utiču na smanjenje produktivnosti i u velikoj meri otežavaju i komplikuju rad državnih organa. Jedan od prvih ciljeva razvoja treba da bude reforma (nadogradnja) postojećih informacionih sistema korišćenih u organima javne uprave, pri čemu posebnu pažnju treba obratiti na njihovu kompatibilnost i standardizaciju radi kasnijeg uvezivanja u jedinstveni sistem. E-government servise je potrebno razvijati u dva pravca u zavisnosti od krajnjih korisnika. Prvi pravac bio bi razvoj vladinih internih servisa (povezivanje institucija u jedinstveni Intranet sistem) a drugi online servisa za poslovne korisnike i gradjane (sa ciljem omogućavanja različitih direktnih usluga i smanjenja birokratskih procedura). Stimulacija razvoja softverske industrije Ovaj sektor u Srbiji čini oko 500 malih i srednjih preduzeća koje se najvećim delom bave i dodatnim aktivnostima (prodaja hardvera, servisiranje i sl.) - jako je mali broj firmi koje se bave isključivo razvojem softvera. U razvijenim zemljama postoji sve veći trend izmeštanja razvojnih poslova u zemlje sa nižim cenama radnih sati koje poseduju adekvatne kadrove za razvoj visokih tehnologija (outsourcing). U ovom trenutku najveći broj takvih ugovora ostvaruje se u zemljama Srednje Azije prvenstveno u Indiji koja trenutno izvozi 13.5 milijardi dolara softvera na godišnjem nivou, sa ocekivanim porastom na 87 milijardi dolara do 2008 (više u ovom članku). Iako posedujemo preduslove za uspešan outsourcing (kvalitetne kadrove i kompetitivne cene - čak i sa Indijom) činjenica je da se o ovoj oblasti saradnje sa zapadnim kompanijama kod nas do sada relativno malo govorilo, kao i da nije postojala kvalitetna stimulacija od strane države u ovoj konkretnoj oblasti. Takodje u okviru definisanja Strategija za razvoj softverske industrije u Srbiji, razvoj ozbiljnije outsourcing strategije na državnom nivou nije ni razmotren kao mogućnost. Posebno je bitno skrenuti pažnju da ulaganja u softversku industriju su mnogostruko niža od ulaganja koje bi trebalo uložiti sa pokretanje standardnih proizvodnih grana u zemlji. Neke od zemalja koje su se opredelile za razvoj outsourcing industrije formirale su i posebne državne organe sa ciljem promocije i podrške domaćim kompanijama (primer Irske). Takav model bi mogao biti usvojen i ovde i omogućena promocija Srbije kao outsourcing lokaliteta kroz formiranje Agencije za outsourcing ili nekog drugog državnog organa koji bi se time specifično bavio. Ovakvi ugovori direktno bi doprineli poboljšanju poslovanja i ekonomske situacije domaćih firmi, utičući na njihov razvoj i omogućavajući im da vremenom započnu i samostalne projekte. Ne treba zanemariti ni indirektne uticaje - otvaranje novih radnih mesta, osposobljavanje kadrova u novim tehnologijama i veštinama i sl. Uspešna implementacija ovakvih ugovora bi takodje posle izvesnog vremena uticala i na poboljšanje imidža zemlje u svetu i stvaranja pogleda na Srbiju kao na prosperitetno tržište u razvoju (emerging market) što bi posledično dovelo do daljih investicija. Uzevši u obzir postojeće potencijale uz adekvatna ulaganja u infrastrukturu, i stimulaciju države (podržavanje kompanija koje dobiju outsourcing ugovore putem poreskih olakšica, mogućnosti dobijanja kredita, promocije uspešnih firmi i sl.) Srbija bi mogla da se vremenom pozicionira kao vodeća technology outsourcing zemlja u regionu. Stimulacija interdisciplinarnog obrazovanja i obrazovanja na daljinu Imajući u vidu brzinu razvoja u oblasti ICT kao i činjenicu da se svake godine pojavljuju nove i usavršenije tehnologije, da bismo išli u korak sa svetskim standardima i trendovima potrebno je kontinuirano obrazovanje i rad na profesionalnom usavršavanju. Ova potreba za permanentnim obrazovanjem postoji kako u usko stručnim oblastima, tako u sve većoj meri i u okviru interdisciplinarnih oblasti. Pri tome je potrebno imati u vidu i generacije koje se tek sada školuju i obezbediti im (posebno nadarenim učenicima i studentima) ne samo materijalnu podršku u vidu stipendija i kredita, već i adekvatno dodatno vanškolsko obrazovanje u okviru koga bi mogli da budu u toku sa najnovijim naučnim i tehnološkim dostignućima koja, imajući u vidu današnji tempo razvoja, najčesće ne stižu da se uvrste u nastavne programe.
|
U ovom trenutku na Amfiteatru se odvija istraživanje o roditeljstvu u emigraciji.
Molimo Vas da popunite našu anketu ako:
1. živite u inostranstvu i
2. imate decu školskog uzrasta
Ako ne ispunjavate ova dva uslova, molimo vas da ne popunjavate anketu. Svi podaci su anonimni, koristiće se samo za ovo istraživanje i držaće se u strogoj tajnosti.
| B92 Kultura |